Zimi, kada je temperatura niska, testiraju se i biljke. Ljudi koji vole cvijeće uvijek se brinu da njihovo cvijeće i biljke neće preživjeti hladnu zimu. Zapravo, sve dok imamo strpljenja da pomognemo biljkama, nije teškovidi pun zelenih grana u sljedećemproljeće. Nemojte podcijeniti sljedećih sedamsavjete, koji mogu pomoći cveće i biljkebe još uvijek na raspolaganju sljedećeg proljeća.

1. Osigurajte odgovarajuću temperaturu

①Listopadno drvenasto cvijeće, kao što su ruža, orlovi nokti, šipak itd., zimi uglavnom miruje, a sobna temperatura se može kontrolisati na oko 5 stepeni. Kada je temperatura niža od 5 stepeni, za pokrivanje se mogu koristiti plastične kesepot za povećanje temperature.

②Zimzeleno drvenasto cvijeće, poput Milana, jasmina, gardenije itd., mora osigurati da temperatura u prostoriji bude iznad 15 stepeni. Ako je temperatura preniska, biljke su podložne smrzavanju i smrti.

③Višegodišnje začinsko bilje, kao što su šparoge, geranijum, četvorogodišnja jabuka, bršljan,scindapsus aureus i druge biljke, poželjno je održavati temperaturu na oko 15℃, a minimalna temperatura ne smije biti niža od 10℃.

④Temperatura višegodišnjih sobnih drvenastih biljaka, kao nprpachira, radermacheera sinica ificus elastica, ne bi trebao biti manji od 5℃. Kada je temperatura niska, lako je izazvati štetu od mraza.

2. Osigurajte pravilno osvjetljenje

①Biljke kojima je potrebna svjetlost: Zimi je svjetlo slabo, a cvijeće treba postaviti na dovoljno osvijetljena mjesta, posebno za biljke koje cvjetaju zimi i u proljeće, kao što su ciklama, klivija, kamelija, rakcactus, i tako dalje. Svetlo mora biti dovoljno.

②Biljke tolerantne na hladovinu: Za zatvorene biljke sa lišćem, kao nprscindapsus aureus, chlorophytum, bršljan itd., iako zahtjevi za svjetlošću nisu strogi, bolje je imati raspršenu svjetlost.

Osim toga, uvijek trebamo održavati cirkulaciju zraka u zatvorenom prostoru. U podne kada je sunčano i toplo vrijeme treba otvoriti prozore da dišemo, ali treba izbjegavati hladan vjetar koji duva po biljkama.

3. Pravilno zalivanje

①Vrijeme zalijevanja: Zimi je niska temperatura. Bolje je zalijevati kada je temperatura visoka u podne kako bi se temperatura približila sobnoj. Prilikom zalijevanja cvijeća morate ga provjetravati.

②Učestalost zalijevanja: Većina biljaka zimi je u stanju mirovanja ili polu-spavanosti, zahtijevajući malo vode, pa se voda mora kontrolirati zimi kako bi se smanjila učestalost. Nemojte zalijevati sve dok zemlja u saksiji nije previše suva.

4. Razumna gnojidba

Zimi većina cvijeća ulazi u period mirovanja i mala je potražnja za gnojivom. U ovom trenutku gnojidbu treba smanjiti ili zaustaviti što je više moguće, inače je lako izazvati trulež korijena biljaka.

5. Kontrola štetočina

Zimi je temperatura niska i relativno je malo zaraza štetočinama. Ipak, na neke gljivične bolesti, poput sive plijesni i truleži korijena, ipak treba obratiti pažnju. Obično obratite pažnju na ventilaciju i smanjite vlažnostpot tlo, koje može efikasno spriječiti i kontrolirati bakterijske infekcije.

6. Povećajte vlažnost vazduha

Vazduh je suv zimi, posebno u prostoriji za grejanje. Ako je zrak previše suv, za povećanje vlažnosti zraka mogu se koristiti sljedeće metode:

①Metoda folijarnog prskanja

Odaberite sunčano podne za prskanje vode po listovima ili oko biljaka.

②Metoda plastične vrećice

Pokrijte saksiju plastičnom folijom da povećate vlažnost vazduha.

7. Obratite pažnju na čišćenje površine oštrice

Zimi je cirkulacija vazduha u zatvorenom prostoru manja, a na listovima biljaka se lako nakuplja prašina, koja ne samo da utiče na lepotu već i na normalan rast biljaka, pa ih je potrebno na vreme čistiti. Nježno obrišite sunđerom ili drugom mekom krpom kako bi površina lista bila čista.